5 najtežih fakulteta za završiti u hrvatskoj

Studiranje u Hrvatskoj nije lako, a neki fakulteti nose reputaciju koja nije stečena slučajno. Razlika između fakulteta koji je teško upisati i onog koji je teško završiti ključna je, a upravo tu mnogi maturanti pogriješe u procjeni.

Ovaj pregled fokusira se isključivo na težinu studiranja i završetka, uzimajući u obzir širinu gradiva, opterećenje vježbama, prolaznost ispita i akademske standarde koje svaki od ovih fakulteta postavlja pred studente.

1) Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Farmaceutsko-biokemijski fakultet (FBF) redovito se nalazi pri samom vrhu kada se govori o težini studiranja, i to s razlogom. Upisuje ga generacija s jednim od najviših prosjeka ocjena u zemlji, što znači da čak i izvrsni maturanti nailaze na ozbiljan zid.

Ono što FBF čini posebno zahtjevnim nije samo širina gradiva, nego kombinacija teorije i prakse koja nema prečaca:

• Kemija, biokemija i farmakologija zahtijevaju precizno poznavanje mehanizama, ne samo definicija
• Laboratorijske vježbe odvijaju se kontinuirano kroz cijeli studij i boduju se samostalno
• Anatomija i fiziologija u prvim godinama eliminiraju znatan broj studenata
• Studij traje pet godina i završava izradom i obranom diplomskog rada

Prolaznost na nekim ispitima, poput organske kemije, notorno je niska. Studenti koji ga završe imaju solidne izglede za zaposlenje u farmaceutskoj industriji, ali put do diplome rijetko je linearan.

2) Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Medicinski fakultet u Zagrebu najstarija je i najveća medicinska škola u Hrvatskoj, a prijemni ispit čini 60% bodova za upis, što odmah govori koliko je selektivnost visoka. No pravi test dolazi tek nakon upisa.

Anatomija na prvoj godini poznata je kao prvi veliki filter. Studenti koji je ne polože u roku gube dragocjeno vrijeme i motivaciju. Rasporedi su gusti, a svakodnevno učenje nije opcija, nego uvjet preživljavanja.

Studij medicine traje šest godina i jedini je integriran preddiplomski i diplomski studij na ovom popisu. Opterećenje nije samo intelektualno, nego i vremensko i emocionalno, što ga čini jednim od najozbiljnijih izbora koje maturant može napraviti.

3) Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

FER, kako ga svi zovu, nosi reputaciju najtežeg tehničkog fakulteta u Hrvatskoj, i ta reputacija nije mit. Matematika i fizika dominiraju prvim godinama, a prolaznost na nekim temeljnim predmetima bila je godinama niska.

Za razliku od medicine, gdje je opterećenje ravnomjerno raspoređeno kroz sve godine, FER studente udari najjače odmah na početku:

• Matematička analiza i linearna algebra u prvoj godini često su razlog odustajanja
• Teorija signala, elektromagnetizam i elektronika zahtijevaju apstraktno razmišljanje
• Projekti i laboratorijske vježbe ocjenjuju se kontinuirano i ne mogu se zaobići
• Studenti koji završe preddiplomski studij često nastavljaju diplomski, što ukupno može trajati pet godina

FER se ističe i po suradnji s industrijom, što znači da oni koji stignu do kraja imaju dobre izglede na tržištu rada. Međutim, put do diplome filtrira znatan udio upisanih studenata već u prve dvije godine.

4) Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu – matematika i fizika

PMF-ovi studiji matematike i fizike specifični su po tome što privlače studente koji vole apstrakciju, a zatim ih stavljaju pred gradivo koje i takve studente zna iznenaditi. Radi se o studijima s relativno malim brojem studenata, ali visokim akademskim zahtjevima.

• Matematička analiza, algebra i topologija na matematici zahtijevaju formalni pristup dokazivanju koji se bitno razlikuje od školske matematike
• Klasična mehanika, kvantna fizika i elektrodinamika na fizici gradivo su koje mnogi studenti ponavljaju više puta
• Broj vježbi i seminara visok je u odnosu na veličinu studija
• Prolaznost na nekim predmetima redovito je ispod 50%

Ono što razlikuje PMF od FER-a jest tip opterećenja. FER je dominantno inženjerski, s projektima i primjenom, dok su matematika i fizika na PMF-u puno apstraktnije i teorijski zahtjevnije. Obje putanje su teške, ali na različite načine.

5) Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Arhitektonski fakultet jedini je na ovom popisu gdje opterećenje nije primarno ispitno, nego projektno. To ga čini drugačijim od ostalih, ali nimalo lakšim.

Studenti arhitekture ne mogu “skupiti gradivo pred ispit” jer je većina ocjena vezana uz projekte koji se rade tjednima:

• Projektiranje je središnji kolegij koji se proteže kroz sve godine i ocjenjuje se kontinuirano
• Studenti redovito rade do kasno u noć kako bi ispunili rokove predaje projekata
• Osim kreativnih vještina, zahtijevaju se i solidno znanje konstruktivnih sustava, materijala i urbanizma
• Studij traje pet godina i završava diplomskim projektom koji se javno brani

Vrsta napora na Arhitektonskom fakultetu razlikuje se od STEM-a, ali fizičko i vremensko opterećenje usporedivo je, a ponekad i veće. Studenti koji ga završe stječu spoj tehničkog znanja i prostornog mišljenja koji nije lako zamijeniti.