Odabir fakulteta nije samo pitanje prolaznih ocjena nego i svakodnevnog opterećenja, tipa ispita i fleksibilnosti rasporeda. Ovih pet fakulteta u Zagrebu percipiraju se kao dostupniji za završavanje upravo zbog kombinacije kurikuluma, načina provjere znanja i studentskih iskustava.
Važno je naglasiti: “lakši” ne znači “lošiji”. Medicina, FER, farmacija, stomatologija i arhitektura često se pojavljuju u pretragama o najboljim fakultetima, ali zbog visoke selektivnosti upisa i izuzetno zahtjevnog kurikuluma ne ulaze u ovu listu.
1) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – pedagogija i srodni smjerovi
Filozofski fakultet jedan je od najvećih u Hrvatskoj s 23 odsjeka i 1.132 upisna mjesta godišnje. Smjerovi poput pedagogije, sociologije i etnologije posebno se ističu po fleksibilnosti kurikuluma i manjem broju zahtjevnih pismenih ispita.
| Svojstvo | Detalj |
|---|---|
| Broj odsjeka | 23 |
| Upisna mjesta | oko 1.132 godišnje |
| Tip studija | jednopredmetni i dvopredmetni |
| Oblici provjere | seminarski radovi, usmeni ispiti, eseji |
Studenti pedagogije i srodnih smjerova redovito ističu da je opterećenje raspoređenije kroz semestar, bez nagomilanih pismenih rokova. Dvopredmetni ustroj dopušta kombiniranje smjerova po interesu, što studiranje čini osobno prilagodljivijim. Ipak, smjerovi poput psihologije ili kroatistike znatno su zahtjevniji i ne ulaze u ovu kategoriju.
2) Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Učiteljski fakultet, posebno smjer ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, percipira se kao jedan od pristupačnijih izbora u Zagrebu. Upis ne zahtijeva visok bodovni prag, a nastava je orijentirana na praktičan rad s djecom i didaktičke metode.
Studenti naglašavaju nekoliko prednosti:
- Naglasak na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi u vrtićima i školama
- Manji udio zahtjevnih teorijskih ispita u usporedbi s prirodoslovnim studijima
- Kontinuirano vrednovanje kroz projekte i hospitacije, ne samo završne ispite
- Jasno definiran karijerini put prema poslu u obrazovnom sustavu
Prolaznost na ovom smjeru percipira se kao visoka kada se student redovito trudi kroz semestar. Opterećenje nije zanemarivo, ali je predvidljivo i strukturirano, što olakšava planiranje studentskog života.
3) Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ekonomski fakultet svake godine upisuje najveći broj studenata u Zagrebu, čak 2.230 upisnih mjesta godišnje, što ga čini jednim od najpristupačnijih po kvoti. Fakultet ima prestižne međunarodne akreditacije (AACSB, EQUIS, AMBA), što znači da se ne radi o studiju niske kvalitete.
Zašto se percipira kao lakši za završavanje na preddiplomskoj razini:
- Velik broj upisnih mjesta smanjuje bodovni prag za upis
- Mnogi kolegiji nude više rokova i popravnih ispita
- Kombinacija teorije i poslovne prakse čini gradivo intuitivnijim studentima s afinitetom za ekonomiju
- Nastava se pretežno izvodi na hrvatskom jeziku
Napomena: diplomski studij i specijalistički programi znatno su zahtjevniji. “Lakše” se odnosi pretežno na preddiplomsku razinu i smjerove opće poslovne ekonomije, ne na financije ili računovodstvo.
4) Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatski studiji relativno su mlada institucija smještena na Borongajskoj cesti 83d, s misijom istraživanja hrvatskog društva, kulture, jezika i povijesti. Studentska iskustva upućuju na to da je opterećenje umjerenije nego na usporedivim humanističkim fakultetima.
Ključne karakteristike studija:
| Kriterij | Opis |
|---|---|
| Razine studija | Preddiplomska, diplomska, doktorska |
| Tematski fokus | Hrvatska povijest, kultura, jezik, sociologija |
| Tip provjere znanja | Seminarski radovi, usmeni ispiti, pisani radovi |
| Karijerini pravci | Obrazovanje, kultura, javne službe, mediji |
Smjerovi poput hrvatske kulture i povijesti nude fleksibilnost u odabiru izbornih kolegija. Upis ne zahtijeva visok bodovni prag, a tempo studija percipira se kao ravnomjeran. Studij psihologije na Hrvatskim studijima izuzetak je od ovoga pravila jer zahtijeva preddiplomski prosjek od 3,5 za nastavak na diplomskoj razini.
5) Fakultet organizacije i informatike – studij u Zagrebu
Fakultet organizacije i informatike (FOI) sa sjedištem u Varaždinu nudi studijske programe koji se mogu pratiti i s lokacijom vezanom uz Zagreb. Informatički i organizacijski smjerovi privlače studente koji traže primjenjivo znanje bez isključivo teorijskog pristupa.
Za razliku od FER-a, koji je poznat po visokoj zahtjevnosti i selektivnosti, FOI nudi:
- Kurikulum koji balansira informatiku, menadžment i organizaciju
- Manji naglasak na matematičkim dokazima i visokoj apstrakciji
- Projektni i timski rad kao ključan oblik vrednovanja
- Fleksibilniji raspored ispitnih rokova
Studenti tehničke ili informatičke pozadine često opisuju studij kao savladiv uz redovit trud. Ipak, programerski i baze podataka kolegiji zahtijevaju specifičan tip logičkog razmišljanja. Smjer informacijskih znanosti percipira se kao pristupačniji od čisto tehničkih smjerova.
Kako procijeniti je li fakultet stvarno “lak” za tebe
Razlika između lakoće upisa i lakoće završavanja ključna je za donošenje prave odluke. Jednako važno je znati koliko kolegija ima u semestru, kakvog su tipa ispiti i koliko kontinuiranih obveza studij zahtijeva kroz godinu.
Težina upisa nije isto što i težina studiranja
Visok bodovni prag za upis ne znači da je studij teško završiti, a nizak prag ne garantira lagano studiranje. Stomatologija i farmacija primjeri su studija s visokim upisnim prosjekom (prosjek mature oko 3,70) koji su istovremeno iznimno zahtjevni za prolaz.
Nasuprot tome, fakulteti s nižim bodovnim pragom mogu imati dobro strukturirane kurikulume koji studentima uz redovit rad pružaju realnu šansu za pravodoban završetak studija.
Broj obaveznih kolegija i tempo ispita
Veći broj obaveznih kolegija po semestru direktno utječe na opterećenje. Studiji s mnogo izbornih predmeta daju studentu kontrolu nad tempom učenja.
Korisno je pogledati:
- Koliko ispita student mora položiti po semestru
- Postoje li kolegiji s preduvjetima koji blokiraju napredak
- Je li vrednovanje kontinuirano (kolokviji, zadaće) ili se sve odlučuje na jednom završnom ispitu
Koliko prakse, seminara i kontinuiranih obaveza očekivati
Praktična nastava, hospitacije i seminarski radovi raspoređuju opterećenje kroz cijeli semestar. Takav model može biti zahtijevan po uloženom vremenu, ali smanjuje rizik od “pucanja” na jednom odlučujućem ispitu.
Studiji s visokim udjelom prakse, poput učiteljskog ili odgojno-obrazovnih smjerova, traže prisutnost i angažman, ali ne i ekstremnu apstrakciju ili memoriranje velikih količina gradiva pod vremenskim pritiskom.
Po čemu se ova rang-lista razlikuje od foruma i clickbait članaka
Većina sličnih lista na internetu miješa reputaciju, popularnost i percepciju lakoće bez jasnih kriterija. Ova lista temelji se na kombinaciji studentskih dojmova iz rasprava, dostupnih podataka o upisnim kvotama i tipu kurikuluma.
Kombiniranje studentskih dojmova i javno dostupnih pokazatelja
Studentske rasprave na forumima i Reddit zajednicama pružaju korisne signale o percipiranom opterećenju, ali bez konteksta mogu biti pristrane. Stoga su u ovoj listi kombinirani:
- Studentski dojmovi o svakodnevnom ritmu studija
- Javno dostupni podaci o upisnim kvotama i broju mjesta
- Tip provjere znanja koji se navodi u opisima studijskih programa
Zašto visoka popularnost ne znači nužno lagan studij
Neki studiji bilježe visoku potražnju jer su prestižni, a ne zato što su laki. Gluma na Akademiji dramske umjetnosti i logopedija na ERF-u spadaju među najpoželjnije studije u Hrvatskoj, ali zbog selektivnosti upisa i specifičnih zahtjeva nisu primjeri “lakih” studija u smislu opterećenja.
Popularnost i lakoća studiranja dva su odvojena pojma koja se u clickbait tekstovima često pogrešno izjednačuju.
Ograničenja ovakvih lista i važnost smjera unutar fakulteta
Ni jedna lista ovog tipa ne može biti savršeno precizna jer se opterećenje razlikuje ne samo po fakultetu nego i po konkretnom smjeru, godini studija i čak grupi profesora. Filozofski fakultet može biti i iznimno zahtjevan (psihologija) i relativno dostupan (određeni dvopredmetni smjerovi) unutar iste institucije.
Preporuka je uvijek provjeriti specifičan studijski program, razgovarati s trenutnim studentima i pregledati strukturu kolegija prije donošenja konačne odluke o upisu.