Erasmus iskustva: studenti se s razmjene u pravilu vraćaju oduševljeni, ali kad ih pitate što bi napravili drugačije, gotovo svi spomenu iste dvije stvari: novac i priznavanje ispita.
Iznosi u nastavku su iz aktualnih natječaja, a brojke iz službene analize Agencije za mobilnost. Onaj dio o najboljim mjesecima života preskačemo, njega ćete ionako čuti od svakoga tko se vratio.
Tko što raspisuje i koliko to traje
Ovdje se većina ljudi prvi put zbuni. Nacionalna agencija je AMPEU, ali ona projektna sredstva dodjeljuje visokim učilištima, ne studentima izravno. Natječaj raspisuje vaše sveučilište ili fakultet i njemu šaljete prijavu, pa se rokovi i uvjeti razlikuju od fakulteta do fakulteta.
- Studijski boravak: natječaj u pravilu izlazi jednom godišnje, u siječnju ili veljači, za sljedeću akademsku godinu
- Stručna praksa: obično dva kruga, u svibnju ili lipnju te u studenom. Dio sveučilišta drži natječaj otvorenim dok se kvota ne popuni
- Trajanje: najmanje 2, najviše 12 mjeseci po ciklusu studija. Preddiplomski, diplomski i doktorski broje se odvojeno, a integrirani studiji idu do 24 mjeseca
- Kratkoročne mobilnosti traju 5 do 30 dana
Praksa nosi veću stipendiju, ali češće ne donosi ECTS bodove. Možete je odraditi i do godinu dana nakon diplome, samo se morate prijaviti dok ste još student. Kako praksa izgleda na domaćem terenu, pisali smo u tekstu o stručnoj praksi u Hrvatskoj.
Koliko novca zapravo dobivate
| Skupina | Zemlje | Mjesečno |
|---|---|---|
| Skupina 1 | Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Švedska | 550 € |
| Skupina 2 | Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Latvija, Malta, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska | 550 € |
| Skupina 3 | Bugarska, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska | 500 € |
U tablici nešto očito ne štima. Prva i druga skupina nose isti iznos, iako se troškovi života u njima teško mogu uspoređivati: student u Kopenhagenu dobiva jednako kao student u Lisabonu. Iznosi se određuju na nacionalnoj razini, unutar raspona koji dopušta Europska komisija, i to prilično dobro objašnjava zašto su Španjolska i Portugal godinama na vrhu liste destinacija.
Dodaci se zbrajaju:
- Za stručnu praksu ide +150 € mjesečno, pa natječaji za praksu 2026./27. navode 650 ili 700 eura, s tim dodatkom već uračunatim
- Studenti slabijeg socioekonomskog statusa dobivaju +250 € mjesečno. Prag je prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva do 441,44 eura
- Zeleno putovanje nosi viši putni paušal. Za udaljenost 500 do 1999 km to je 417 umjesto 309 eura, a za 100 do 499 km 285 umjesto 211 eura
- Studenti s invaliditetom imaju potporu za uključivost. Ona nema fiksan iznos, nego stvarne povećane troškove tražite posebnim zahtjevom nakon objave rezultata
Ako računate na zeleno putovanje, kombinacije autobusa i vlaka razložili smo u tekstu o jeftinim putovanjima za studente.
Prijava i kako se boduje
Dokumentacija je uglavnom ista svugdje: online prijavni obrazac, motivacijsko pismo, prijepis ocjena, životopis, dokaz o znanju jezika nastave i popis kolegija dogovoren s ECTS koordinatorom. Learning Agreement se ne predaje uz prijavu, njega potpisujete tek nakon odabira, prije odlaska.
Zanimljiviji je dio o bodovanju, jer se tu vidi što zapravo presuđuje. U natječaju Sveučilišta u Zadru raspodjela izgleda ovako:
| Kriterij | Bodovi |
|---|---|
| Akademski uspjeh, težinski prosjek svih ocjena | 0 – 25 |
| Pismo motivacije | 0 – 3 |
| Aktivno sudjelovanje u ESN-u | 0 – 1 |
Prosjek nosi oko 86 posto bodova. Motivacijsko pismo razdvaja kandidate koji su izjednačeni, ali neće spasiti slab prosjek. Prednost imaju studenti koji dosad nisu bili na razmjeni, a preddiplomci i diplomci idu ispred doktoranada. Kriteriji se razlikuju po sveučilištu i po sastavnici, pa provjerite svoj natječaj umjesto da vjerujete tuđem. Za pisanje samog životopisa pomoći će vodič za prvi CV.
Erasmus iskustva: studenti najviše griješe oko priznavanja ispita
Oko priznavanja ispita puca najviše živaca, a to je ujedno i jedina tema s tvrdom službenom brojkom. U analizi izvješća sudionika koju je AMPEU objavila za akademsku godinu 2014./2015., samo 18 posto odlaznih studenata bilo je zadovoljno stupnjem vrednovanja mobilnosti. Ostali vrednovanje nisu ostvarili, nisu bili zadovoljni ili nisu znali odgovoriti.
Podatak je star, iz akademske godine 2014./2015., i noviju usporedivu brojku nismo našli. Zato ga shvatite kao naznaku problema, a ne kao sliku onoga što vas čeka na vašem fakultetu danas. Razlozi koje su studenti tada navodili ipak se i dalje ponavljaju:
- Sadržaj se mora dovoljno poklapati. Sveučilište u Zagrebu traži oko 70 posto podudarnosti ishoda učenja za puno priznavanje, a ostatak ide kao izborni kolegij
- Isti posao ne nosi svugdje isti broj ECTS-a. Student koji je u Njemačkoj položio četiri ispita skupio je 11,5 bodova, a kod nas semestar od pet ispita nosi 30
- Ocjene se ne prenose jedan na jedan. Talijanskih 30 od 30 kod nas postaje četvorka, 29 od 30 trojka, a sve ispod 28 dvojka
- Dio ustanova pravilom priznaje samo izborne kolegije, pa obvezne nadoknađujete po povratku
- Praksa koja nije dio studijskog programa u pravilu ne nosi nijedan ECTS bod
Ako kolegij ne postoji na matičnom fakultetu, obično ga ipak ne odbiju. Najčešće ga priznaju kao izborni ili ga upišu u dopunsku ispravu o studiju, bez ulaska u prosjek. Prije nego išta potpišete, prođite vodič kroz ECTS bodove i provjerite kako stojite s uvjetom za iduću godinu.
Jedan se savjet ponavlja u gotovo svakom svjedočanstvu koje smo pročitali: potvrdu o priznavanju kolegija tražite napismeno, i to više puta, prije odlaska. Ono što vam koordinator usmeno kaže u lipnju, u veljači više nitko ne pamti.
Kamo hrvatski studenti stvarno idu
Prema podacima AMPEU-a za natječajnu godinu 2022., iz Hrvatske je otišlo 2.604 studenta u 31 zemlju. Tri četvrtine na studijski boravak, četvrtina na praksu.
Prvih pet destinacija: Španjolska, Portugal, Italija, Njemačka i Slovenija. Desetljeće ranije popis je izgledao drugačije, s Njemačkom i Austrijom na vrhu. Pomak ima smisla čim se sjetite tablice iznosa: u Španjolskoj i Portugalu istih 550 eura pokriva znatno veći dio troškova.
Koliko novca stvarno treba
Ovo je dio službene analize koji najviše iznenadi. Erasmus potpora nije stipendija u punom smislu riječi, nego sufinanciranje.
- Samo 28 posto studenata reklo je da im je potpora pokrila 76 do 100 posto troškova
- Kod 55 posto njih pokrila je između četvrtine i tri četvrtine
- Kod 15 posto manje od četvrtine
- 57 posto studenata na studijskom boravku i 59 posto na praksi imalo je i druge izvore financiranja, najčešće obitelj
Troškovi koje nitko ne predvidi uvijek su isti: zdravstveno i putno osiguranje, kaucija za stan, prijevod i ovjera dokumenata, privremena osobna iskaznica, studentske kartice i putovanja. Jedan je student naveo da mu je osiguranje za praksu pojelo pola mjesečne potpore.
Rijetko se spomene i to da tijekom razmjene gubite pravo na subvencioniranu prehranu u Hrvatskoj. Što vam sve X-ica i ISIC inače pokrivaju, provjerite u tekstu o popustima koje ne koristite, a ako budžet stisne, pomoći će vodič za mjesec sa sto eura.
Što studenti navode kao najveće probleme
U objavljenim svjedočanstvima hrvatskih studenata, prikupljenima na stranicama fakulteta i studentskim portalima, ponavlja se istih pet stvari.
- Smještaj tražite sami, mjesto u domu nije zajamčeno. Oni koji su ga našli, našli su ga preko ESN-a, Facebook grupa koje otvara fakultet primatelj ili dijeljenjem stana s drugim Erasmus studentima. U Amsterdamu, Dublinu i Münchenu najam pojede cijelu stipendiju
- Papirologija ide u krug. Lanac potpisa vodi od ECTS koordinatora preko prodekana do ureda za međunarodnu suradnju i ustanove primatelja, a svaka izmjena Learning Agreementa vrti taj krug ispočetka
- Isplata kasni. Uobičajen model je 80 posto unaprijed i 20 posto po povratku i predaji izvještaja, a taj zadnji dio novca zna stići mjesecima nakon što ste se vratili
- Jezik rijetko zapinje na predavanjima. Zapinje u administraciji na lokalnom jeziku: banka, ugovor o najmu, prijava boravka
- Povratak se spominje češće nego odlazak, i to kao teži dio. Uz njega ide administrativni rep, od dovršavanja priznavanja do nadoknađivanja obveznih kolegija
Tu zadnju stavku ne shvaćajte olako. Vraćanje u staru rutinu nakon nekoliko mjeseci sasvim drugačijeg života zna biti neugodno iznenađenje, pogotovo ako se poklopi s ispitnim rokom. Ako vam to potraje, pogledajte tekst o mentalnom zdravlju studenata.
Praktični dio prije odlaska
- Europska kartica zdravstvenog osiguranja, koju izdaje HZZO, pokriva neodgodivu zdravstvenu zaštitu u zemljama EU te na Islandu, u Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. Za Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku vrijedi režim ugovornih država
- Ta kartica najčešće nije dovoljna. Natječaji izrijekom preporučuju dodatno zdravstveno ili putno osiguranje, prije svega zbog repatrijacije, a za praksu se često traži i osiguranje od odgovornosti na radnom mjestu
- ESN nije samo društveni program. Na nekim sveučilištima aktivno sudjelovanje nosi bod pri rangiranju
- Smještaj tražite čim dobijete prihvatno pismo, a ne mjesec dana prije polaska
Ako još niste odlučili idete li uopće, osnove programa prošli smo u tekstu Erasmus+ za početnike. Službene informacije i aktualne rokove provjerite na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU, pravila studijskog boravka na stranicama Sveučilišta u Zagrebu, a europski okvir na portalu Erasmus+.
Isplati li se
Ako gledate samo brojke, ne. Stipendija ne pokriva boravak, ispiti se ne priznaju automatski, a papirologija je naporna.
Ono što studenti navode kao stvarnu dobit teže je izmjeriti: snalaženje u stranom sustavu, jezik koji napokon koristite, ljudi koje inače ne biste upoznali i spoznaja da ste jednom sve riješili sami. To se naplati kasnije, najčešće na razgovoru za posao, o čemu smo pisali u tekstu o soft skills vještinama.
Česta pitanja
Što Erasmus iskustva studenti najčešće navode kao najveći trošak?
Smještaj, i to uvjerljivo. Iza njega dolaze osiguranje, kaucija i putovanja. Dvije trećine studenata u službenoj analizi trošilo je između 301 i 600 eura mjesečno, ali riječ je o podacima iz 2014./2015., pa danas slobodno računajte osjetno više.
Mogu li ići dva puta?
Možete, ograničenje je 12 mjeseci po ciklusu studija. Preddiplomski, diplomski i doktorski broje se odvojeno, pa možete ići na svakoj razini. Prednost pri rangiranju ipak imaju oni koji dosad nisu bili, tako da drugi put ide teže.
Gubim li državnu stipendiju dok sam na razmjeni?
Ovisi o vrsti stipendije, jer pravila o dvostrukom financiranju gledaju odakle novac dolazi. Klauzulu u svom ugovoru pročitajte prije odlaska, a ne kad vam isplata stane. Pregled opcija financiranja studija imamo u tekstu o studentskim kreditima i stipendijama.
Kada krenuti s pripremom?
Otprilike godinu dana prije odlaska. Natječaj izlazi u siječnju ili veljači, a prije toga trebate odabrati sveučilište, provjeriti ponudu kolegija na engleskom i dogovoriti popis s koordinatorom. Tko krene mjesec dana prije roka, bira među onim što je ostalo. Ako u međuvremenu tražite smještaj kod kuće, tu je i pregled studentskih domova.